Aspergerov sindrom

Aspergerov sindrom
Ljudi s Aspergerovim sindromom često ispoljavaju ograničene interese, kao što je interes ovog dječaka sa igračkim modelom molekula.
Klasifikacija i vanjski resursi
ICD-10F84.5
ICD-9299.80
OMIM608638
DiseasesDB31268
MedlinePlus001549
eMedicineped/147/
MeSHF03.550.325.100

Aspergerov sindrom jedan je od nekoliko poremećaja iz autističkog spektra karakteriziran poteškoćama u društvenoj interakciji i ograničenim, stereotipnim interesima i aktivnostima. Također se naziva Aspergerov poremećaj ili samo Asperger.[1] (Među kliničkim istraživačima nema puno saglasnosti oko toga da li ga treba zvati sindromom ili poremećajem.) Aspergerov sindrom razlikuje se od ostalih poremećaja iz spektra autizma po tome što kod njega općenito nema zastoja u jezičkom i kognitivnom razvoju. Ipak, u standardnom dijagnostičkom kriteriju nije spomenuta motorička nespretnost i atipična upotreba jezika, što se zna često javljati.[2]

Sindrom je dobio ime po austrijskom pedijatru Hansu Aspergeru, koji je 1944. opisao djecu koja očigledno imaju normalnu inteligenciju, ali im nedostaje vještina neverbalne komunikacije, fizički su nespretna i ne pokazuju empatiju. Pedeset godina kasnije poremećaj je ušao u ICD (bos. MKB) i DSM klasifikaciju, ali su ipak ostala neriješena pitanja o njegovim aspektima.[3] Npr, postoji sumnja oko toga da li se AS razlikuje od visokofunkcionalnog autizma (eng. HFA);[4] djelomično i zbog te sumnje, njegova učestalost nije čvrsto ustanovljena.[2]

Tačan uzrok AS-a još uvijek je nepoznat, iako istraživanja podupiru vjerovatnost genetske osnove; tehnike slikanja mozga nisu identificirale jasnu opću patologiju.[2] Nema posebnog liječenja, a o djelotvornosti pojedinačnih intervencija postoje samo ograničeni podaci.[5] Intervencija je usmjerena na poboljšanje simptoma i funkcija, a tretman je zasnovan najviše na bihevioralnoj terapiji, fokusirajući se na nedostatke u vještini komuniciranja, opsesivne ili ponavljajuće postupke te fizičku nespretnost.[6] Većina pojedinaca vremenom se oporavi, ali se teškoće s komuniciranjem, društvenim prilagođavanjem i samostalnim životom nastavljaju i u odrasloj dobi.[3] Neki istraživači i ljudi s AS-om poduprli su promjenu u pogledu na cijelu stvar, prema kojoj je ono što se treba liječiti zapravo razlika (različitost), a ne nemogućnost.[7]

  1. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 7. 6. 2007. Pristupljeno 25. 5. 2010.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  2. ^ a b c McPartland, James; Klin, Ami (2006-10). "Asperger's syndrome". Adolescent Medicine Clinics. 17 (3): 771–788, abstract xiii. doi:10.1016/j.admecli.2006.06.010. ISSN 1547-3368. PMID 17030291. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)
  3. ^ a b http://www.springerlink.com/content/h27272175v61766v/[mrtav link]
  4. ^ http://www.scielo.br/scielo.php?script=sci_arttext&pid=S1516-44462006000500002&lng=en&nrm=iso&tlng=en
  5. ^ 17030291
  6. ^ http://www.ninds.nih.gov/disorders/asperger/detail_asperger.htm
  7. ^ http://www.informaworld.com/smpp/content~db=all?content=10.1080/09687590701659618

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search